Menadžment komunalnog otpada - studija slučaja iz Slovenije |
Današnja količina otpada koji se proizvodi je bez presedana i ima kritične posledice po životnu sredinu, od neefikasnog korišćenja resursa i klimatskih promena do socijalne nepravde i uticaja na zdravlje lokalnog stanovništva. Istorijski gledano, generisanje otpada je bilo jedno od preovlađujućih nusprodukata ljudskih aktivnosti, a i danas se taj trend nastavlja. Stari načini menadžmenta otpadom kao npr. zakopavanje ili odstranjivanje na deponije, više nisu prihvatljivi ni ekološki ni ekonomski ni društveno. Takođe, predviđeni nivo porasta populacije, proizvodnje i potrošnje u ovom veku dovešće do porasta količine i kompleksnosti otpadnih materijala. Ukoliko globalni problemi, kao što su klimatske promene i otpad ostanu nerešeni, društva će morati da nastave svoj razvoj u pokušaju postepenog smanjenja otpada i manjeg uticaja na životnu sredinu. Logično, javlja se potreba za održivim menadžmentom otpadom, posebno održivim menadžmentom komunalnim otpadom, putem koga bi trebalo da se eliminiše otpad podsticanjem sistemskog pristupa, koji na prvom mestu izbegava stvaranje otpada. Takođe, treba znati da otpad predstavlja potencijalnu sirovinu i da je sve više preusmeren sa uređenih ekološki podobnih deponija na industriju reciklaže otpada koristeći tehnologiju koja proizvodi korisne sirovine, kompost ili gorivo. U cilju dostizanja održivog upravljanja komunalnim otpadom, zemlje Evropske unije koje su najviše uradile na ovom polju, primenile su inovativne sisteme prikupljanja otpada zasnovane na identifikacionim tehnologijama, koje ohrabruju korisnike da odvajaju otpad na izvoru njegovog nastanka. Zato je u ovom radu dat realan prikaz menadžmenta komunalnim otpadom u Sloveniji.
Aleš Gabršček, Sonja Išljamović |